VIJESTI       CRNA GORA      VIJESTI      KANADA       VIJESTI     DIJASPORA  

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 
 
 
 
 
 
 
 
Casopis Dijaspora Crne Gore Centra za iseljenike
 
 
Sluzbeni List Crne Gore
  

Montenegro Stock Exchanges

 
 
Obraznik za vjeru, nauku, kulturu i vaspitanje
 
Udruzenje i casopis za proucavanje, zastitu i prezentaciju kulturno-istorijske bastine Bosnjaka/Muslimana CG
 
 

    

      KOLUMNA - AVGUST 2008.                  


 PIŠE JEDNO ČELJADE >>>   

Ova rubrika je stalna i u njoj će se komentarisati najnovija dešavanja u Crnoj Gori i dijaspori.
  
 
    AKTUELNO    AKTUELNO        
 

Prikupljanje pomoći za izgradnju Hrama CPC u Lovćencu, u Srbiji.

 



Crnogorsko Kulturno Društvo iz Toronta je pokrenulo akciju prikupljanja priloga za pomoć izgradnji Hrama Crnogorske Pravoslavne Crkve u Lovćencu. OPŠIRNIJE >>> 

 
 

 13. Avgust 2008.  VIJESTI                 

Princeza Frans sahranjena u Francuskoj, na Cetinju održana komemoracija

 

Po ko zna koji put u našoj povijesti, još jedna iz porodice Petrović Njegoš, princeza Frans, biće sahranjena van naše domovine koja je bila obavezna da joj podari vječni mir. A mi, kao potomci predaka o kojima je naš posljednji vladar kazao da je Crna Gora i njena sloboda spomenik njihovog junaštva, na ovaj dan i u ovaj čas iskazujemo poštovanje njemu, njegovim precima, njegovom domu i našim precima - kazao je na juče održanoj komemorativnoj sjednici ispred Udruženja za njegovanje crnogorske tradicije “Lovćenska vila” Stevo Vučinić.

Na komemoraciji koju su organizovali udruženje za očuvanje crnogorske tradicije “Lovćenska vila” i poštovaoci porodice Petrović Njegoš, juče na Cetinju nije bilo visokih zvaničnika. Posljednju počast crnogorskoj princezi ukazali su predstavnici Crnogorske pravoslavne crkve, francuski ambasador u Podgorici Bernar Garanše, direktor Agencije za prestrukturiranje Branko Vujović, gradonačelnik Cetinja Milovan Janković i građani Cetinja.

Vučinić je podsjetio da je princeza prvi put stupila na tlo Crne Gore na dan prenosa i sahrane zemnih ostataka posljednjeg crnogorskog gospodara u domovini, napominjući da joj je Frans ostala “vjerna do konca života”.

- Onoga dana, 1990. godine, kada je rano izjutra na pučini ispred grada Bara snažno i jezivo zatrubila brodska sirena italijanskog ratnog broda kojim je doputovala sa princom i pokojnim gospodarom, koljena su mi zaklecala. Čini mi se da se sirena čula do vrh Loćena. Sa gata sam gledao kako iz brodske utrobe izlazi prognana i slavna povijest ove zemlje koju smo poslije desetljeća dočekali s nevjericom. Za njom su izašli princ Nikola i njegova porodica i ostali uz nas i ovu zemlju kako i priliči Petrovićima Njegošima sa Njeguša – kazao je Vučinić.
On je podsjetio i da je 1999. godine pokojna princeza osnovala Fond za pomoć unesrećenim i založila svoju ličnost kod francuskih vlasti i javnosti da bi obezbijedila sredstva za njega.
- Zato što je bila odana zapovjestima pravde, mira i ljubavi i nije se mirila sa odsustvom socijalnog reda i zakona kojima se upravljaju lojalni građani, sakupljala je pomoć i lično je dijelila unesrećenim koji su tih dana bili preplavili Crnu Goru – rekao je on.
Vučinić je napomenuo da je pokojna princeza “kao svaka dostojna, odana i vjerna supruga” podržavala prestolonasljednika Nikolu tokom njegovih misija dobre volje – osnivanja i organizovanja cetinjskog Bijenala, pomoći unesrećenim tokom ratova na tlu bivše Jugoslavije, i prikupljanja pomoći u hrani i ljekovima za crnogorske bolnice.
- Zato mi ni danas nije posve jasno zašto nije zaslužila da bude sahranjena u ovoj zemlji. Ali mi je jasno da će se jednog dana svi mrtvi izgnani Petrovići naći na okupu u kripti na Ćipuru. Tada će se konačno smiriti i Crnogorci i sva Crna Gora sa Petrovićima – rekao je Vučinić.
Na komemoracionoj sjednici, kojoj nije prisustvovao niko od državnih zvaničnika, dr Branko Šuković pročitao je izjavu prestolonasljednika Nikole u kojoj princ zahvaljuje “prijateljima Cetinja i građanima Crne Gore koji žele da ukažu čast” na sjećanje njegove pokojne supruge.
- Veoma ću biti zahvalan, ako svi ispoštujete moju volju i ne dozvolite da se ova žalost koja pogađa moju porodicu upotrijebi u političke svrhe. U ovom bolnom trenutku, izrazio bih želju koju sam uvijek dijelio sa svojom suprugom Frans, a to je sloga svih građana Crne Gore, kao što treba biti sloga između svih božjih hramova, bilo da su pravoslavni, katolički, muslimanski, jevrejski, ili onih od svih vjera u koje ljudi vjeruju – pisalo je u izjavi prince Nikole.
Princeza Frans Petrović Njegoš sahranjena je juče u 16 časova na groblju Monparnas u Parizu.

 


20. Avgust 2008.  VIJESTI       

Crna Gora ušla u polufinale Olimpijskih Igara pobijedivši Hrvatsku sa 7 - 6
 

Crnogorska vaterpolo reprezentacija je, u četvrtfinalu, pobijedila hrvatski nacionalni tim na olimpijskom turniru u Pekingu rezultatom 7:6 ((3:1, 2:3, 1:0 i 1:2). 

Sljedeću utakmicu Crna Gora igra sa Mađarskom u petak, dok će u drugom polufinalnom paru igrati SAD sa pobjednikom meča Srbija - Španija koji je u toku.

 19. Avgust 2008.  VIJESTI       

DODJELA NAGRADA WEB SITE-A
 
 
" Tako sam srecna da nemam rijeci ! Uspjela sam da se vidim sa divnim gospodinom, Vojislavom Rašovicem, 18.08.2008. u hotelu Crna Gora, u Podgorici. Uz topli, prijateljski razgovor g. Rašovic mi je urucio nagradu, Povelju i Srebrenjak - Toronto - kao i suvenire... Oduševljena sam nagradom, posebno srebrenjakom :)))) i jos jednom, hvala, od srca! Srdacan pozzzzzzzzzzzzz Nada Jeknic, iz suncane Podgorice" - rijeci su saradnika i prijatelja web site-a, gdje Nade Jeknic koja je jedan od dobitnika nagrade web site povodom milionite posjete. Nagrada je dodijeljena za licni dobrinos promovisanju ideja web site-a, Crne Gore i naprednih strijemljenja.

19. Avgust 2008.  
VIJESTI       

75 godina broda JADRAN


 
U Crnoj Gori je počela proslava 75. godišnjice školskog broda "Jadran", koji se od prije dvije godine nalazi u sastavu Mornarice Crne Gore. "Jadran" je izgrađen u Njemačkoj, početkom 1930. Spada u tip jedrenjaka "barkantin", sa deplasmanom od 737 tona, a dužine 60 metara.
 
Povodom ovog događaja, web site obnavlja reportažu o ovom brodu koju je uradio saradnik našeg web site-a Zoran B. Zeković sa Cetinja. OPŠIRNIJE >>>
 
 15. Avgust 2008.  VIJESTI       
 
Otkriven spomenik na Fundini

 
Bitka na Fundini iz 1876. godine je očit dokaz da je i tada Crna Gora gajila vrijednosti multietničke zajednice i da je, zahvaljujući tome, pobjeđivala, kazao je juče ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić otkrivajući Spomenik u slavu pobjednika povodom 132. godine od bitke na Fundini. Podsjećajući na ovu junaštvom i slavom ovjenčanu bitku Vučinić je istakao da bitka na Fundini, predstavlja najbriljantniju pobjedu crnogorske vojske i najveći i najteži poraz turske armije u toku Veljega rata.
Nakon te pobjede, kazao je Vučinić, sjeverna vojska pod komandom knjaza Nikole, mogla je neometano da oslobodi gradove Nikšić, Bar i barsko primorje, preko koga je Crna Gora konačno izašla na Jadransko more.

- Malisori su tada u velikom broju pohrlili da Crnogorcima pomognu na Fundini. Jer su dijelili iste moralne principe, ista uvjerenja o pravdi, pravičnosti i časti, svakako, i o državi Crnoj Gori.

- Ovo je pravo mjesto i vrijeme da se podsjetimo na svijetle i slobodarske tradicije naših predaka i istoriju neprekidnog vojevanja za slobodu i državnu nezavisnost. Bila su to vremena izraženog ratničkog kulta, kad su čojstvo i junaštvo bili mjera života i smrti - kazao je on.

Prema njegovim riječima, bitka na Fundini je pokazala jedinstvo i snagu crnogorske oslobodilačke ideje.
- Ratnički duh crnogorskih plemena i osjećaj zajedništva i pripadnosti svojoj državi i svom narodu, bez obzira na razlike i povremena trvenja iz prošlosti, bili su presudni za uspjeh ove slavne bitke, kao i niza prethodnih, naglasio je Vučinić. Slava pobjednika na Fundini seže do naših dana. Ta bitka ima i savremene, aktuelne poruke. Ona je odličan primjer kako jedna mala zemlja može odlučno i snažno motivisana da pribavi poštovanje i divljenje drugih. Nakon svečanosti otkrivanja spomenika koji je djelo akademskog vajara Pavla Pejovića prikazan je dokumentarni film o bici na Fundini, autora Steva Vučinića. Svečanosti su prisustvovali i članovi Crnogorskog Kulturnog Društva iz Toronta.